Oltarna slika djelo je venecijanskoga slikara Bartolomea Litterinija, a nastala je oko 1714. godine.

Opširnije • 0 Komentara • Komentiraj

Trodjelna slika s prikazom Bogorodice s Djetetom u cen­tralnom polju, te po četiri scene na krilima, pronađena je 1954. godine u dvorištu jedne seoske kuće u Ugljanu. Budući da je bila u iznimno lošem stanju, odmah je restaurirana u Restauratorskom ateljeu JAZU u Zadru. No izrazito loša oču­vanost slike, koja je sva bila izjedena, pocrnjela, s potpuno oštećenim dijelovima slikarskog premaza, i tada važeći prin­cipi pri restauraciji, uvjetovali su i opseg radova na umjetnini. Nije uklonjen zatamnjeni površinski sloj "povijesne patine", a nedostajući dijelovi su nadopunjeni preizraženim retušem. Stoga su ostali skriveni inače vrlo izraženi likovni elementi umjetnine, kako u njezinoj polikromiji, tako i u crtežu.

Opširnije • 0 Komentara • Komentiraj

Zadarski knez Oktavijan Mocenigo dao je u ožujku 1608.godine napraviti
popis stanovništva Zadarskog otočja.Njegov je popis drukčiji od popisa
njegovih predčasnika i nasljednika.On ne sadrži samo broj stanovnika i broj
muškaraca sposobnih za rad.Popis je prije svega sastavljen za svako selo
posebno i to po obiteljima s prezimenom i imenom kućedomaćina odnosno
kućedomaćice ,gdje domaćina nije bilo.
320. godina kasnije napravljen je ponovno detaljan popis stanovništva
u kojemu je oko 200.prezimena sa zadarskog otočja jednostavno nestalo.
Dakle ovaj popis stanovništva prvi je popis ikad zabilježen na našim otocima i
već početkom prošlog stoljeća velik dio ovih prezimena zauvijek je nestao.
Mjesto Ugljan danas broji devet zaseoka,ali u ondašnjem popisu nije zabilježeno
ništa slično te je izgledao na sljedeći način:

Opširnije • 0 Komentara • Komentiraj

Po povijesnim izvorima na neke otoke Zadarskog arhipelaga puk se naseljavao u jednom mahu kao npr. na otoku Olibu. Naši ugljanski preci dolazili su u više navrata nalazeći ovdje u ravničarskim djelu šumovitog otoka Ugljana sigurnost i zaštitu. Prema Bianchievom djelu Zara Christiana najmasovnija selidba bila je ona iz Kruševa i Karina u sedamnaestom stoljeću.

Opširnije • 0 Komentara • Komentiraj

Nakon mlađeg kamenog doba na našim prostorima pa tako i na otocima razvijaju se kulture bakrenog doba i kulture brončanog doba i to u razdoblju od 2 tisuće godina prije Krista. Nažalost ova su razdoblja u Sjevernoj Dalmaciji jako slabo poznata i istražena pa tako i zadarsko otočje. O tim razdobljima nema tragova u Ugljanu. Jedini trag oko kojeg su dugotrajne rasprave među povjesničarima, arheolozima, lingvistima da li se podatak kojeg donosi rimski pisac Plinije "Nasuprot Zadra nalazi se LISSA." ("Contra Jader est Lissa.") odnosi na otok Ugljan ili ne.

Opširnije • 0 Komentara • Komentiraj

Otok Ugljan ima sličnu geološku prošlost kao i ostali otoci zadarskog arhipelaga što znači da je izgrađen od stijena mezozojske starosti (razdoblje pred 225-65 milijuna godina). Mezozojiku pripadaju kredne formacije (turon i senon) dolomita u kojima od školjki dominira CHONDRONTA. Tim formacijama pripada područje Ćinte u Čeprljandi kao i područje uz more prema Lukoranu.

Opširnije • 0 Komentara • Komentiraj

O nazivu mjesta Ugljan pisalo je više autora, ali značajniji doprinos pripada akademiku dr. Petru Skoku kao i pokojnom župniku u Ugljanu 1933-1955. don Amosu - Rubiju Filipiju, dopisnom članu Hrvatske akademije.

Opširnije • 0 Komentara • Komentiraj

Prognoza | Karte | Radar