Sportsko-rekreacijski ribolov na moru zadarskog podruÄja - Autor: Mirko Stanić
Koordinate : N 44° 06. 400 ' - E 15° 03. 409´
U ovom Älanku posebno ću se osvrnuti i obraditi ribolov dubinskom viÅ¡kom panulom za zubace i gofe, izostavljajući sve ostale alate koje sam upotrebljavao u sportsko-rekreacijskom ribolovu od svojih mladih dana, kao Å¡to su: mreže buskavice, popunice, prostice, gavunare, bugvare, od udica razne parangale za ugore i mole i manje za manju ribu,tunje samice, tunje za arbune i fratre, peÅ¡kafonda i skosavice za lignje, razne vrste manjih panula za brancine, palamide, Å¡arune i ostalu plavu ribu, osti i sviću feral.
Krenut ću od samog poÄetka! Prvu dubinsku panulu napravio sam 1959. godine i to prema uputama ondaÅ¡njih dobro znanih panulaÅ¡a u Zadru: direktor brodogradiliÅ¡ta Repanić rodom iz Komiže na Visu, zubar Splivalo, strojar Krsto StipiÄević iz Oliba, a iz mjesta Ugljan Vinko Rozić.
Pored naÄina izrade same panule ,glavnu ulogu u to vrijeme imala je i sama izrada jeÅ¡ke – mamca. JeÅ¡ka se je u ono vrijeme pravila od suÅ¡ene kožice pauka – ranja u obliku mete koje su vukli avioni za vrijeme gaÄ‘anja. Za napraviti dobru jeÅ¡ku potrebno je bilo veliko iskustvo i strpljenje. Nakon pojave u trgovinama ili rjeÄ‘om nabavom iz inozemstva poÄele su se koristiti silikonske jeÅ¡ke nalik na živu ribu, prvo iglica, a poslije i umjetna lignja.
U ono vrijeme vladalo je miÅ¡ljenje da se panulom za zubaca i gofa bave samo oni koji imaju dosta slobodnog vremena, a pogotovo novca za gorivo. Uglavnom na panulu se je iÅ¡lo iskljuÄivo preko vikenda Äekajući lijepo vrijeme.
Prve godine nisu pokazivale neke veće rezultate. Nakon toga zubace je zahvatila neka teÅ¡ka bolest sa izrazitom crnom mrljom na leÄ‘ima i to je trajalo nekoliko godina. Zubaci su zbog te bolesti drastiÄno smanjeni i gotovo nestali u plićim morima Zadarskog podruÄja.
U literaturi poÄeli su se sve Äešće pojavljivati tekstovi o sportskom ribolovu, pa su i napisane neke knjige.
Nakon pojave dubinomjera, a zatim GPS-a nastaje novo puno lakÅ¡e doba za sportski kao i ostali ribolov. Sve viÅ¡e poÄinju se Äuti i Äitati miÅ¡ljenja iskustva tada poznatih ribića.
Prije sada već protekle 92 godine u Sjevernoj Americi ribić zvani Knigt (John Aden) postavio je temelje solunarne teorije – utjecaj mjeseca i sunca na zemlju, kao i drugih Äimbenika koji utjeÄu na aktivnosti u moru, rijekama, jezerima i utjeÄu na vrijeme njihova hranjenja.
O solunalnoj teoriji i solunarnim fazama nešto kasnije.
Prva dubinska viÅ¡ka panula napravljena je iza drugog svjetskog rata na Visu, ali postoje i druga miÅ¡ljenja da se je panula koristila i ranije u vodama oko Splita, Trogira i Drvenika. Stara panula dakako dosta modificirana primjenjuje se joÅ¡ i danas, ali su je potisnuli novi materijali kao Å¡to su najloni, upredenice, Å¡tapovi i kugle, dosta tanjih debljina, a puno jaÄe prekidne moći-snage.
Panule kojima sam se ja služio bile su težine od 0.60, 0.75 pa do 1.25 kg. Zadnje vrijeme na srednju od 0.75 dodavao sam i olovo Äuvara, kuglu od 0.40 kg zbog rada na većim dubinama. Ukupna dužina panule iznosi i do 150 metara i to sa predvezom od 15 m, slijedi jaki vrtuljak – zogulin, zatim 40 m manjih olovnica i ponovno zogulin, zatim daljnjih 40 m većih olovnica i na kraju zogulin. U more bi spustio od 80 do 120 m, a sve bi ovisilo o dubini mora kao i samoj brzini broda te o samoj jaÄini korenta, vodeći uvijek raÄuna da zadnji kraj panule sa predvezom bude 1.5 do 2 m iznad samog dna.
Zbog velike dužine i mnogo olovnica i nedovoljnog iskustva nepoznavanja samog terena Äesto su panule zadivale pa bi se otkinuo i izgubio veći dio panule, a nekada i Äitava .
Da bi se izbjegli Äesti gubici poÄelo se stavljati olovo Äuvar koji se stavlja na prvi zogulin do predveza na dužini oko 1.75 m i težine ne veće od 0.30 kg opet ovisi o ukupnoj težini kao i svim drugim već spomenutim uvjetima. U većini sluÄajeva zbog oblika same kugle odlaskom na suprotnu stranu bez gubitka bi se otkaÄila ili suprotno ostala samo kugla koju se vezuje za tanji najlon od 0.60 mm.
Pojavom novih materijala, a pogotovo upredenice i Å¡tapa napuÅ¡taju se stari modeli i primjenjuju novi sa kuglom raznih težina. Iznad kugle stavlja se jaki zogulin i na njega sa zakaÄkom stavlja predvez. Ako na predvez stavljamo živu ili krepanu ribu umjesto trokuke stavljamo dvije ravne udice Mustand br. 8 na razmaku od 12 cm Od ribe za jeÅ¡ku upotrebljava se Äesto iglica, Å¡karam, Å¡arun, cipal. Za živu lignju, sipu, malu hobotnicu pa i krepane stavlja se trokuka takoÄ‘er najbolja, Mustand veliÄine br. 3/0. Predvez sam upotrebljavao debljine 0.90 mm marke Asso- dopio. Ovaj predvez veće ribe Äesto su kidale, pogotovo u godinama kada su se rijetko lovili komadi ispod 5 pa 9 kg. Nakon Äega sam poÄeo stavljati sajlu dužine 15 do 20 cm.
A sada neÅ¡to viÅ¡e o teoretskim razmatranjima, u samoj literaturi već je reÄeno da se je na AmeriÄkom kontinentu pojavila teorija o solunarnim fazama, preciznije utjecajem mjeseca i sunca na zemlju i to prema poziciji na kojoj ribate ili želite otići ribati.
Mnogi lovci i ribolovci su se uvjerili iz vlastitog iskustva da je životinjski svijet duboko vezan sa prirodom i da određeni vremenski uvjeti djeluju i na sve živo na zemlji i u moru.
Poznato je da Äovjek kao dio prirode nije iskljuÄen u svom ponaÅ¡anju od djelovanja ovih Äimbenika. Ispitivanja su pokazala da za vrijeme pojaÄanog tlaka ili južine ljudi postaju nervozniji, javljaju se neke preživljene stare bolesti, broj prometnih nesreća raste i mnogo toga drugog. Životinje i ribe mijenjaju takoÄ‘er svoja ponaÅ¡anja prema vremenskim uvjetima.
Ispitivanja su takoÄ‘er pokazala da veliki morski crvi zatvaraju svoje rupe za vrijeme oseke, a otvaraju ih za vrijeme plime. TakoÄ‘er je dokazano da Å¡koljke poÄinju bljeskati nakon izlaska sunca. Kakva je sila djelovanja i kolika je ta privlaÄna moć nije niti važno, ali ona ipak postoji. Ribe u moru i vodi imaju dobre uvjete da osjete taj fenomen privlaÄnosti koji zahvaća sva živa bića koja se Äesto legu baÅ¡ u solunarnim razdobljima, a rijetko u doba izvan njega.
PrivlaÄnost mjeseca i sunca se pojaÄava prema zemlji kad su mjesec i sunce u istom smjeru, a smanjuje kad su mjesec i sunce na suprotnoj strani zemlje.
U vrijeme najveće privlaÄnosti atmosferski pritisak utjeÄe na riblji mjehur i riba odmah traži hranu i taj se period naziva solunarnim.
Solunarne faze jedne zemljine toÄke nastaje kada se uvjeti koji uzrokuju plime i oseke (sunce i mjesec) sastanu u dužinskom meridijanu te toÄke gdje se nalazite ili želite ribariti. To se javlja svakog dana po Äetiri puta i to dva maksimalna perioda svoje jaÄe aktivnosti riba i dva perioda slabije aktivnosti.
Postavilo se pitanje zaÅ¡to dva perioda veće aktivnosti, kada sunce i mjesec prolaze samo u jednom danu. Dati ću vam i odgovor, zato Å¡to plime i oseke nastaju istovremeno na dvije suprotne toÄke na zemlji.
Prva je kad se mjesec nalazi ravno iznad naše glave, a druga kad se mjesec nalazi na drugoj (suprotnoj) strani; ravno ispod naših nogu, što bi otprilike odgovaralo koordinatama poviše Berigova mora negdje u blizini Sahalina.
Solunarne tablice oznaÄavaju sat kada sunce i mjesec prolaze kroz meridijan i kada je aktivnost riba najveća. Dok za plime i oseke treba vremena da se pokrenu.
Tablice su tiskane u Americi i imale su veliku potražnju na tržištu.
U posljednjih 30-ak godina sportski ribolovci duž Jadrana uz pomoć solunarne teorije postigli su izvanredne rezultate. Jedno kratko vrijeme u Slobodnoj Dalmaciji izlazio je ribarski kalendar, ne znam iz kojih je razloga izostavljen, po meni imao je i neke nedostatke, ali bolje išta nego ništa.
Svakako ovdje moram posebno naglasiti da uz solunarnu privlaÄnost mogu djelovati i djeluju i druge sile, radijacija i ostalo pa je znanost joÅ¡ nemoćna da ih objasni i proraÄuna te za sada ostaju nepoznate. Za sada možemo sa sigurnošću izraÄunati privlaÄnost koja uzrokuje plime i oseke.
Kako izraÄunati solunarne faze? Vjerojatno ima i drugih izvora, ali ja već dosta godina koristim izvor ameriÄkog instituta i to na naÄin da u kompjuter upiÅ¡em:
COMPLETE SUN AND MOON DATA FOR ONE DAY.
Na zaslonu će se pojaviti Forma A-U.S. za podruÄje Amerike i Forma B-Locations za ostali svijet. Ispunite tražene podatke: godina, mjesec, dan, približno mjesto ribolova npr. Zadar.
Longitude: kliknuti na east, potrebne su vam koordinate približnog mjesta ribolova koje možete izvaditi iz pomorskih karta ili GPS-a, za srednji kanal koordinate su: 15° 3'.
Lantitude: kliknuti na north 44° 6'
Time zone: upisuje se za ljetno vrijeme 2 sata, a za zimsko 1 sat.
Kliknuti na east, zatim na GEL DATA i prikazati će se traženi podatci.
Ovdje ćete dobiti samo neke od potrebnih podataka koji će poslužiti za daljni izraÄun solunarnih faza, a to je mjesec u tranzitu MT+.
Solunarne faze oznaÄavaju se: MT+/ MT-/ MP1/ MP2
MT+ oznaÄava sate kada se mjesec nalazi iznad naÅ¡e glave, a tada je riba najaktivnija i
traži hranu 1.5 do 2 h prije i poslije toga sata.
MT- oznaÄava sate kada se mjesec nalazi na suprotnoj strani (ispod naÅ¡ih nogu) i ima isti
uÄinak kao i MT+. Negativni MT- izraÄunava se tako ako na sate MT+ iz prethodnog
ili tekućeg dana doda 12h i 30min.
Imamo joÅ¡ dvije faze kada se riba hrani, ali period aktivnosti je kraći jer je mjesec udaljeniji i oznaÄava se s MP1 i MP2.
MP1 oznaÄava kada je mjesec na zapadu i tada je riba slabije aktivna i traje jedan sat
prije i jedan sat poslije MP1. MP1 se izraÄunava tako da se na sate MP+ dodajemo
6h i 15min.
MP2 oznaÄava kada je mjesec na istoku i tada je riba takoÄ‘er slabije aktivnosti i
hranjenje traje jedan sat prije i jedan sat poslije MP2. MP2 se izraÄunava tako
da na MP- dodajemo 6h i 15min.
Ulazeći u dublju analizu doÅ¡ao sam do zakljuÄka da sa raspoloživim podatcima mogu napraviti trajni kalendar koji u nekim izraÄunima odstupa od dnevnog izraÄuna za samo nekoliko nebitnih minuta. Kalendar je upotrebljiv za zimsko i ljetno vrijeme pa nema viÅ¡e potrebe za dnevnim izraÄunima.
Nove izraÄune biti će potrebno raditi samo za nova mjesta koja presijecaju meridijani 16° i dalje na istoku ,a od 14° ili 13°. I dalje. prema zapadu.
KALENDAR RIBOLOVA BR 2
Vrijeme kada riba traži hranu:na poziciji N44° 6.-E15° 3. srednji kanal
Za ljetno vrijeme od 27.03. do 27.09. GRENICH +2 sata
VAŽNA NAPOMENA UZ KALENDAR BR. 2
1. za zimsko vrijeme od 27.09.do 27.03. ljetne sate smanjiti za 1 sat
2. kada jedna od solunarnih faza mjeseca padne u roku od 30 min do 1 sata od izlaska/zalaska sunca može se oÄekivati veliki ulov
3. kada padne izlaz ili zalaz mjeseca u tom razdoblju ulov će biti još bolji.
4. kada je mjesec poviÅ¡e glave (MT +90) za vrijeme mine ili užbe isto 30min do 1 sata može se oÄekivati najbolji ulov u godini.
5. riba traži hranu 2 sata prije i poslije solunarne faze (MT +90 i MT -90).
Riba traži hranu 1 sat prije i poslije solunarne faze (MP1 MP2)
6. plime i oseke u odnosu na solunarne faze u zakašnjenju su i treba vrijeme
da se pokrenu, dok ribe odmah osjeti pritisak u želucu i traži hranu.
7.aktivnost ribe raste pred grmljavinu, kišu, oluje i kratkotrajne pljuskove
8. pritisak sunca i mjeseca prema zemlji pojaÄan je ako su sunce i mjesec
u istom smjeru, a smanjen ako je sunce na jednoj strani a mjesec na drugoj
strani zemlje
9. poslije solunarne faze mjeseca MT+90 i MT -90 poÄinje plima a zatim
južni korenat/struja.
Poslije solunarne faze mjeseca MP1 i MP2 poÄinje oseka a zatim zmoraÅ¡nji
korenat/struja
10. utjecaj visokog ili niskog barometarskog tlaka kada riba traži hranu
vidi napomenu u kalendaru ribolova br.1 (Joško Radnam)
11.prije montiranja lignje na dubinsku panulu za zubace iz leda nakon Å¡to se
odmrzne u moru ili vodi, potrebno je ispod krila ostrugati od fine kožice i vidnog
bijelog traga miÅ¡ića, tada se lignja neće vrtjeti krila postaju elastiÄna.
Autor: Mirko Stanić 5/2016. g.
Sada na kraju neÅ¡to viÅ¡e o konkretnom ribolovu zubaca i gofa. Nakon odlaska u mirovinu aktivno poÄeo sam se baviti panulom za zubaca i gofa i to od 23.10.2001. godine do danas. Zadnje zubace uhvatio sam u 3. mjesecu 2018. godine i to tri komada oko 15kg na iglu iz ledenice preko 4 mjeseca. Budući da sam sam odlazio u ribolov moja kretanja su bila od jednog sata do maksimalno pet sati, a ovisilo je od raspoloživoj koliÄini jeÅ¡ke i samog ulova, prvenstveno živih liganja. Moja lovna podruÄja kretala su se od punte Parde na Ižu i punte Rave na jugu do otoka Lagnjića, Brnastar i prolaza Å etebuke na zapadu, a na istoku od otoka Tovarnjaka, Žapunterskog braka, Molajskog braka, Magrižina, Virskih brakova sve do punte Ždrijelca na Ugljanu. Od samoga poÄetka uredno sam vodio biljeÅ¡ke o svakom mom izlasku, najprije do 2008.godine u bloku pa kasnije u kompjuteru. Redni broj izlaska, datum izlaska, izlazak prije podneva ili poslijepodneva, broj toÄke i pozicije u GPS-u na kojim mjestima sam panulavao, dan poslije mjeseÄevih mijena, kvaliteta jeÅ¡ke žive ili iz leda, toÄke pozicije na kojima je riba uhvaćena, broj komada i težina u kg, zadnje vrijeme bilježio sam i sate ulova i sate solunarnih faza. NajuspjeÅ¡nija lovna godina bila je 2002. godina kada sam uhvatio 156 zubataca odnosno 556 kg, prosjeÄne težine od 3.56 kg. Za cijelo vrijeme samo na panulu izlazio sam oko 1151 puta i uhvatio 789 zubaca i gofa, ukupne težine 2582 kg. Najveći gof kojeg sam uhvatio težio je 37 kg ulovljen u srednjem kanalu 02.12.2004., a najvećeg zubaca od 12 kg uhvaćen 18.05.2016.
Za dobar ulov vrlo važnu ulogu igra smirenost, bez nervoze, bez posebnog zahtjeva da se mora uloviti pa ako bude dobro bude, a ako ne opet dobro i pjevajući kući. Vrlo je važno na more u lov izlaziti Äešće jer tako se zna u koje vrijeme se mijenjaju korenti na kojim pozicijama želimo loviti jer nije isto, ako na pojedinom braku ili poziciji djeluje zapadni ili južni korenat. Ovisi o samoj poziciji i kvaliteti braka i terena kao i hranidbenog lanca za zubace. Od posebne je važnosti ako se rub braka nalazi na jednoj strani, a korenat dolazi s druge strane jer tada zubatac Äeka žrtvu iza ruba/kamena pa žrtva dolazi s korentom i tako zubatac zbog svoje snage i pokretljivosti lakÅ¡e svlada svoju žrtvu. TakoÄ‘er ste mogli primijetiti, ako Äešće izlazite na ribanje da riba radi kad je isti korenat na istim poÅ¡tama. Posebno je za naglasiti da su stare poÅ¡te pozicije pojedinih riba promijenile svoja staniÅ¡ta, a za to imamo niz razloga: Å¡to na tim pozicijama nestala je mala riba Å¡to je hrana većim ribama, zbog sve većeg broja glisera/ katamarana i stvaranja Äestih buka ribe mijenjaju dosadaÅ¡nja stajaliÅ¡ta i traže mirnija podruÄja, takoÄ‘er zbog naglih promjena temperatura mora riba seli na nove lokacije i dublja mora. Uzeti ćemo za primjer Rivanjski kanal koji je obilovao raznom kvalitetnom ribom, a pogotovo zubacima, gofima, palamidama, danas gotovo je rijetkost da se na tom podruÄju može poneÅ¡to uhvatiti. Kanal je posebno opustoÅ¡io zadnjih nekoliko godina od Äestog ronjena Äitavih ekipa sa kisikom kao i svakodnevnim prolaskom katamarana.
Zadnje godine zubace sam prvenstveno lovio oko brakova pa i na dubinama do 60m. Za vrijeme mrijesta negdje od 15.04. pa do 15.06. zubaci se grupiraju i dolazili su u plića mora i uže prolaze sa jakim korentima i ispod 15m dubine. Danas ih viÅ¡e na tim prostorima nema, a i zbog same rane visoke temperature mora koja ne odgovara mrijeÅ¡tenju zubataca. ÄŒinjenica je da zadnjih nekoliko godina nema viÅ¡e u uvalama i plićacima ni gauna, manula, Å¡aruna i uÅ¡ata i sve zbog rane visoke temperature more koja takoÄ‘er ne odgovara mrijestu i oplodnji. U tim uvjetima ove vrste ribe sele se i mrijeste u dubljim morima gdje zbog neodgovarajućeg visokog tlaka takoÄ‘er nema oplodnje. Na cijelom Jadranu i Mediteranu stara mrjestiliÅ¡ta izumrla su zbog izgradnje hidrocentrala. Sada nama najbliži dokaz je Novigradsko more- rijeka Zrmanja, gdje je skoro potpuno nestao mrijest poznate novigradske papaline koja je u proÅ¡losti hranila Zagreb, a zbog papaline u Novigradsko more dolazile su mnoge vrste dosta velikih riba, a pogotovo brancini koji su znali težiti i do 8 kg. U Jadranu poÄeo se je pojavljivati sve veći broj riba koje nisu do sada obitavale u Jadranu i to sve dolaskom tih riba iz toplijim mora.
Na kraju ne mogu zavrÅ¡iti ovaj Älanak a da ne spomenem svog prijatelja najpopularnijeg i najuspjeÅ¡nijeg sportskog ribića panulom i udicom na Jadranu JOÅ KA RADMANA,rodom iz otoka Å olte- Maslinice koji se od svoje rane mladosti bavio ribolovom. Ovdje posebno želim naglasiti i skrenuti pažnju mladima da ako se u
Budućnosti žele aktivnije baviti sportskim ribolovom da je upravo sada u mlađim danima
Vrijeme uÄenja i navika potrebnog znanja za budući uspjeÅ¡niji sportski ribolov ,i da im je mjesto u kaiću u prirodi na moru a sve manje u dimnim buÄnim i zaguÅ¡ljivim a Äesto potroÅ¡nim kafićima,već da izlaze na more u prirodu bez posebne buke ,na zrak pun kisika ,koji bistri mozak i pojaÄava cirkulaciju krvi u venama a time može se sa sigurnošću reći produžuje se životni vijek,bez obzira na same uspjeÅ¡ne ili manje uspjeÅ¡ne rezultate ulova ribe.
TakoÄ‘er može nas zabrinjavati i Äinjenica da je veliki broj srednje dobi nakon domovinskog rata umirovljen bilo redovnim putem ,ali i veliki broj prisilnim zbog gubljenja svojih radnih mjesta sa dosta niskim mirovinama pa danas dosta skromno životare.
Sa sigurnošću mogu tvrditi da na samo Zadarskom podruÄju ima Å¡to manjh Å¡to većih Äamaca preko 20.000 ,ali veliki broj ne izlazi na more pa i po nekoliko godina.Razlozi su viÅ¡estruki od kojih ću spomenuti samo neke. Z a izlazak na kornate ili 10 do 15 milja na zapad od Zadra potrebno je potroÅ¡iti za jeÅ¡ku, gorivo i ostale potrebe dosta novca kojeg već reÄeno nemaju,a i koliÄine ribe koje bi eventualno mogli uhvatiti zadnjih godina ne pokrivaju ukupne troÅ¡kove.
Kao jedino rjeÅ¡enje ostaje otići na ribarnicu i kupiti srdelu ili manulu jedino po pristupaÄnoj cijeni.
I na samom kraju bez obzira na sve gore opisno i izreÄeno moja je želja a i preporuka kako mladima a tako i starijoj generaciji da viÅ¡e koriste pogodnosti prirode kako na kopnu tako i na moru . Prvenstveno zbog budućeg svog zdravlja , kao svih drugih pogodnosti koju nam sama priroda nudi. Velikom broju joÅ¡ ne oženjenih, da Å¡to je moguće prije pronaÄ‘u svoju partnericu kojih ima dosta viÅ¡e negoli muÅ¡karaca i stupe braÄne vode stare tradicije.
A zato postoji dosta poznata stara izreka : „ Bolje da se nije niti rodio ako iza sebe nije nasljednike ostavio „
I na samom kraju moram istaknuti Äinjenicu da na naÅ¡ Jadran dolaze gosti iz nama i dalekih zemalja kako bi koristili njegove blagodati ,a mi domaći koje nam je more ispred nosa bez posebnih troÅ¡kova to zanemarujemo i nedovoljno koristimo.
Mirko Stanić Trg dvorina br. 2 Ugljan 21. 08.2018 god.