Sportsko-rekreacijski ribolov na moru zadarskog područja - Autor: Mirko Stanić

Sportsko-rekreacijski ribolov na moru zadarskog područja - Autor: Mirko Stanić

Koordinate : N 44° 06. 400 ' - E 15° 03. 409´

U ovom članku posebno ću se osvrnuti i obraditi ribolov dubinskom viškom panulom za zubace i gofe, izostavljajući sve ostale alate koje sam upotrebljavao u sportsko-rekreacijskom ribolovu od svojih mladih dana, kao što su: mreže buskavice, popunice, prostice, gavunare, bugvare, od udica razne parangale za ugore i mole i manje za manju ribu,tunje samice, tunje za arbune i fratre, peškafonda i skosavice za lignje, razne vrste manjih panula za brancine, palamide, šarune i ostalu plavu ribu, osti i sviću feral.

Krenut ću od samog početka! Prvu dubinsku panulu napravio sam 1959. godine i to prema uputama ondašnjih dobro znanih panulaša u Zadru: direktor brodogradilišta Repanić rodom iz Komiže na Visu, zubar Splivalo, strojar Krsto Stipičević iz Oliba, a iz mjesta Ugljan Vinko Rozić.
Pored načina izrade same panule ,glavnu ulogu u to vrijeme imala je i sama izrada ješke – mamca. Ješka se je u ono vrijeme pravila od sušene kožice pauka – ranja u obliku mete koje su vukli avioni za vrijeme gađanja. Za napraviti dobru ješku potrebno je bilo veliko iskustvo i strpljenje. Nakon pojave u trgovinama ili rjeđom nabavom iz inozemstva počele su se koristiti silikonske ješke nalik na živu ribu, prvo iglica, a poslije i umjetna lignja.
U ono vrijeme vladalo je mišljenje da se panulom za zubaca i gofa bave samo oni koji imaju dosta slobodnog vremena, a pogotovo novca za gorivo. Uglavnom na panulu se je išlo isključivo preko vikenda čekajući lijepo vrijeme.
Prve godine nisu pokazivale neke veće rezultate. Nakon toga zubace je zahvatila neka teška bolest sa izrazitom crnom mrljom na leđima i to je trajalo nekoliko godina. Zubaci su zbog te bolesti drastično smanjeni i gotovo nestali u plićim morima Zadarskog područja.
U literaturi počeli su se sve češće pojavljivati tekstovi o sportskom ribolovu, pa su i napisane neke knjige.
Nakon pojave dubinomjera, a zatim GPS-a nastaje novo puno lakše doba za sportski kao i ostali ribolov. Sve više počinju se čuti i čitati mišljenja iskustva tada poznatih ribića.
Prije sada već protekle 92 godine u Sjevernoj Americi ribić zvani Knigt (John Aden) postavio je temelje solunarne teorije – utjecaj mjeseca i sunca na zemlju, kao i drugih čimbenika koji utječu na aktivnosti u moru, rijekama, jezerima i utječu na vrijeme njihova hranjenja.
O solunalnoj teoriji i solunarnim fazama nešto kasnije.
Prva dubinska viška panula napravljena je iza drugog svjetskog rata na Visu, ali postoje i druga mišljenja da se je panula koristila i ranije u vodama oko Splita, Trogira i Drvenika. Stara panula dakako dosta modificirana primjenjuje se još i danas, ali su je potisnuli novi materijali kao što su najloni, upredenice, štapovi i kugle, dosta tanjih debljina, a puno jače prekidne moći-snage.
Panule kojima sam se ja služio bile su težine od 0.60, 0.75 pa do 1.25 kg. Zadnje vrijeme na srednju od 0.75 dodavao sam i olovo čuvara, kuglu od 0.40 kg zbog rada na većim dubinama. Ukupna dužina panule iznosi i do 150 metara i to sa predvezom od 15 m, slijedi jaki vrtuljak – zogulin, zatim 40 m manjih olovnica i ponovno zogulin, zatim daljnjih 40 m većih olovnica i na kraju zogulin. U more bi spustio od 80 do 120 m, a sve bi ovisilo o dubini mora kao i samoj brzini broda te o samoj jačini korenta, vodeći uvijek računa da zadnji kraj panule sa predvezom bude 1.5 do 2 m iznad samog dna.
Zbog velike dužine i mnogo olovnica i nedovoljnog iskustva nepoznavanja samog terena često su panule zadivale pa bi se otkinuo i izgubio veći dio panule, a nekada i čitava .
Da bi se izbjegli česti gubici počelo se stavljati olovo čuvar koji se stavlja na prvi zogulin do predveza na dužini oko 1.75 m i težine ne veće od 0.30 kg opet ovisi o ukupnoj težini kao i svim drugim već spomenutim uvjetima. U većini slučajeva zbog oblika same kugle odlaskom na suprotnu stranu bez gubitka bi se otkačila ili suprotno ostala samo kugla koju se vezuje za tanji najlon od 0.60 mm.
Pojavom novih materijala, a pogotovo upredenice i štapa napuštaju se stari modeli i primjenjuju novi sa kuglom raznih težina. Iznad kugle stavlja se jaki zogulin i na njega sa zakačkom stavlja predvez. Ako na predvez stavljamo živu ili krepanu ribu umjesto trokuke stavljamo dvije ravne udice Mustand br. 8 na razmaku od 12 cm Od ribe za ješku upotrebljava se često iglica, škaram, šarun, cipal. Za živu lignju, sipu, malu hobotnicu pa i krepane stavlja se trokuka također najbolja, Mustand veličine br. 3/0. Predvez sam upotrebljavao debljine 0.90 mm marke Asso- dopio. Ovaj predvez veće ribe često su kidale, pogotovo u godinama kada su se rijetko lovili komadi ispod 5 pa 9 kg. Nakon čega sam počeo stavljati sajlu dužine 15 do 20 cm.
A sada nešto više o teoretskim razmatranjima, u samoj literaturi već je rečeno da se je na Američkom kontinentu pojavila teorija o solunarnim fazama, preciznije utjecajem mjeseca i sunca na zemlju i to prema poziciji na kojoj ribate ili želite otići ribati.
Mnogi lovci i ribolovci su se uvjerili iz vlastitog iskustva da je životinjski svijet duboko vezan sa prirodom i da određeni vremenski uvjeti djeluju i na sve živo na zemlji i u moru.
Poznato je da čovjek kao dio prirode nije isključen u svom ponašanju od djelovanja ovih čimbenika. Ispitivanja su pokazala da za vrijeme pojačanog tlaka ili južine ljudi postaju nervozniji, javljaju se neke preživljene stare bolesti, broj prometnih nesreća raste i mnogo toga drugog. Životinje i ribe mijenjaju također svoja ponašanja prema vremenskim uvjetima.
Ispitivanja su također pokazala da veliki morski crvi zatvaraju svoje rupe za vrijeme oseke, a otvaraju ih za vrijeme plime. Također je dokazano da školjke počinju bljeskati nakon izlaska sunca. Kakva je sila djelovanja i kolika je ta privlačna moć nije niti važno, ali ona ipak postoji. Ribe u moru i vodi imaju dobre uvjete da osjete taj fenomen privlačnosti koji zahvaća sva živa bića koja se često legu baš u solunarnim razdobljima, a rijetko u doba izvan njega.
Privlačnost mjeseca i sunca se pojačava prema zemlji kad su mjesec i sunce u istom smjeru, a smanjuje kad su mjesec i sunce na suprotnoj strani zemlje.
U vrijeme najveće privlačnosti atmosferski pritisak utječe na riblji mjehur i riba odmah traži hranu i taj se period naziva solunarnim.
Solunarne faze jedne zemljine točke nastaje kada se uvjeti koji uzrokuju plime i oseke (sunce i mjesec) sastanu u dužinskom meridijanu te točke gdje se nalazite ili želite ribariti. To se javlja svakog dana po četiri puta i to dva maksimalna perioda svoje jače aktivnosti riba i dva perioda slabije aktivnosti.
Postavilo se pitanje zašto dva perioda veće aktivnosti, kada sunce i mjesec prolaze samo u jednom danu. Dati ću vam i odgovor, zato što plime i oseke nastaju istovremeno na dvije suprotne točke na zemlji.
Prva je kad se mjesec nalazi ravno iznad naše glave, a druga kad se mjesec nalazi na drugoj (suprotnoj) strani; ravno ispod naših nogu, što bi otprilike odgovaralo koordinatama poviše Berigova mora negdje u blizini Sahalina.
Solunarne tablice označavaju sat kada sunce i mjesec prolaze kroz meridijan i kada je aktivnost riba najveća. Dok za plime i oseke treba vremena da se pokrenu.
Tablice su tiskane u Americi i imale su veliku potražnju na tržištu.
U posljednjih 30-ak godina sportski ribolovci duž Jadrana uz pomoć solunarne teorije postigli su izvanredne rezultate. Jedno kratko vrijeme u Slobodnoj Dalmaciji izlazio je ribarski kalendar, ne znam iz kojih je razloga izostavljen, po meni imao je i neke nedostatke, ali bolje išta nego ništa.
Svakako ovdje moram posebno naglasiti da uz solunarnu privlačnost mogu djelovati i djeluju i druge sile, radijacija i ostalo pa je znanost još nemoćna da ih objasni i proračuna te za sada ostaju nepoznate. Za sada možemo sa sigurnošću izračunati privlačnost koja uzrokuje plime i oseke.
Kako izračunati solunarne faze? Vjerojatno ima i drugih izvora, ali ja već dosta godina koristim izvor američkog instituta i to na način da u kompjuter upišem:
COMPLETE SUN AND MOON DATA FOR ONE DAY.
Na zaslonu će se pojaviti Forma A-U.S. za područje Amerike i Forma B-Locations za ostali svijet. Ispunite tražene podatke: godina, mjesec, dan, približno mjesto ribolova npr. Zadar.
Longitude: kliknuti na east, potrebne su vam koordinate približnog mjesta ribolova koje možete izvaditi iz pomorskih karta ili GPS-a, za srednji kanal koordinate su: 15° 3'.
Lantitude: kliknuti na north 44° 6'
Time zone: upisuje se za ljetno vrijeme 2 sata, a za zimsko 1 sat.
Kliknuti na east, zatim na GEL DATA i prikazati će se traženi podatci.
Ovdje ćete dobiti samo neke od potrebnih podataka koji će poslužiti za daljni izračun solunarnih faza, a to je mjesec u tranzitu MT+.
Solunarne faze označavaju se: MT+/ MT-/ MP1/ MP2
MT+ označava sate kada se mjesec nalazi iznad naše glave, a tada je riba najaktivnija i
traži hranu 1.5 do 2 h prije i poslije toga sata.
MT- označava sate kada se mjesec nalazi na suprotnoj strani (ispod naših nogu) i ima isti
učinak kao i MT+. Negativni MT- izračunava se tako ako na sate MT+ iz prethodnog
ili tekućeg dana doda 12h i 30min.
Imamo još dvije faze kada se riba hrani, ali period aktivnosti je kraći jer je mjesec udaljeniji i označava se s MP1 i MP2.
MP1 označava kada je mjesec na zapadu i tada je riba slabije aktivna i traje jedan sat
prije i jedan sat poslije MP1. MP1 se izračunava tako da se na sate MP+ dodajemo
6h i 15min.
MP2 označava kada je mjesec na istoku i tada je riba također slabije aktivnosti i
hranjenje traje jedan sat prije i jedan sat poslije MP2. MP2 se izračunava tako
da na MP- dodajemo 6h i 15min.
Ulazeći u dublju analizu došao sam do zaključka da sa raspoloživim podatcima mogu napraviti trajni kalendar koji u nekim izračunima odstupa od dnevnog izračuna za samo nekoliko nebitnih minuta. Kalendar je upotrebljiv za zimsko i ljetno vrijeme pa nema više potrebe za dnevnim izračunima.
Nove izračune biti će potrebno raditi samo za nova mjesta koja presijecaju meridijani 16° i dalje na istoku ,a od 14° ili 13°. I dalje. prema zapadu.

KALENDAR RIBOLOVA BR 2

Vrijeme kada riba traži hranu:na poziciji N44° 6.-E15° 3. srednji kanal
Za ljetno vrijeme od 27.03. do 27.09. GRENICH +2 sata



VAŽNA NAPOMENA UZ KALENDAR BR. 2

1. za zimsko vrijeme od 27.09.do 27.03. ljetne sate smanjiti za 1 sat

2. kada jedna od solunarnih faza mjeseca padne u roku od 30 min do 1 sata od izlaska/zalaska sunca može se očekivati veliki ulov


3. kada padne izlaz ili zalaz mjeseca u tom razdoblju ulov će biti još bolji.

4. kada je mjesec poviše glave (MT +90) za vrijeme mine ili užbe isto 30min do 1 sata može se očekivati najbolji ulov u godini.


5. riba traži hranu 2 sata prije i poslije solunarne faze (MT +90 i MT -90).
Riba traži hranu 1 sat prije i poslije solunarne faze (MP1 MP2)

6. plime i oseke u odnosu na solunarne faze u zakašnjenju su i treba vrijeme
da se pokrenu, dok ribe odmah osjeti pritisak u želucu i traži hranu.

7.aktivnost ribe raste pred grmljavinu, kišu, oluje i kratkotrajne pljuskove

8. pritisak sunca i mjeseca prema zemlji pojačan je ako su sunce i mjesec
u istom smjeru, a smanjen ako je sunce na jednoj strani a mjesec na drugoj
strani zemlje

9. poslije solunarne faze mjeseca MT+90 i MT -90 počinje plima a zatim
južni korenat/struja.
Poslije solunarne faze mjeseca MP1 i MP2 počinje oseka a zatim zmorašnji
korenat/struja

10. utjecaj visokog ili niskog barometarskog tlaka kada riba traži hranu
vidi napomenu u kalendaru ribolova br.1 (Joško Radnam)

11.prije montiranja lignje na dubinsku panulu za zubace iz leda nakon Å¡to se
odmrzne u moru ili vodi, potrebno je ispod krila ostrugati od fine kožice i vidnog
bijelog traga mišića, tada se lignja neće vrtjeti krila postaju elastična.
Autor: Mirko Stanić 5/2016. g.


Sada na kraju nešto više o konkretnom ribolovu zubaca i gofa. Nakon odlaska u mirovinu aktivno počeo sam se baviti panulom za zubaca i gofa i to od 23.10.2001. godine do danas. Zadnje zubace uhvatio sam u 3. mjesecu 2018. godine i to tri komada oko 15kg na iglu iz ledenice preko 4 mjeseca. Budući da sam sam odlazio u ribolov moja kretanja su bila od jednog sata do maksimalno pet sati, a ovisilo je od raspoloživoj količini ješke i samog ulova, prvenstveno živih liganja. Moja lovna područja kretala su se od punte Parde na Ižu i punte Rave na jugu do otoka Lagnjića, Brnastar i prolaza Šetebuke na zapadu, a na istoku od otoka Tovarnjaka, Žapunterskog braka, Molajskog braka, Magrižina, Virskih brakova sve do punte Ždrijelca na Ugljanu. Od samoga početka uredno sam vodio bilješke o svakom mom izlasku, najprije do 2008.godine u bloku pa kasnije u kompjuteru. Redni broj izlaska, datum izlaska, izlazak prije podneva ili poslijepodneva, broj točke i pozicije u GPS-u na kojim mjestima sam panulavao, dan poslije mjesečevih mijena, kvaliteta ješke žive ili iz leda, točke pozicije na kojima je riba uhvaćena, broj komada i težina u kg, zadnje vrijeme bilježio sam i sate ulova i sate solunarnih faza. Najuspješnija lovna godina bila je 2002. godina kada sam uhvatio 156 zubataca odnosno 556 kg, prosječne težine od 3.56 kg. Za cijelo vrijeme samo na panulu izlazio sam oko 1151 puta i uhvatio 789 zubaca i gofa, ukupne težine 2582 kg. Najveći gof kojeg sam uhvatio težio je 37 kg ulovljen u srednjem kanalu 02.12.2004., a najvećeg zubaca od 12 kg uhvaćen 18.05.2016.
Za dobar ulov vrlo važnu ulogu igra smirenost, bez nervoze, bez posebnog zahtjeva da se mora uloviti pa ako bude dobro bude, a ako ne opet dobro i pjevajući kući. Vrlo je važno na more u lov izlaziti češće jer tako se zna u koje vrijeme se mijenjaju korenti na kojim pozicijama želimo loviti jer nije isto, ako na pojedinom braku ili poziciji djeluje zapadni ili južni korenat. Ovisi o samoj poziciji i kvaliteti braka i terena kao i hranidbenog lanca za zubace. Od posebne je važnosti ako se rub braka nalazi na jednoj strani, a korenat dolazi s druge strane jer tada zubatac čeka žrtvu iza ruba/kamena pa žrtva dolazi s korentom i tako zubatac zbog svoje snage i pokretljivosti lakše svlada svoju žrtvu. Također ste mogli primijetiti, ako češće izlazite na ribanje da riba radi kad je isti korenat na istim poštama. Posebno je za naglasiti da su stare pošte pozicije pojedinih riba promijenile svoja staništa, a za to imamo niz razloga: što na tim pozicijama nestala je mala riba što je hrana većim ribama, zbog sve većeg broja glisera/ katamarana i stvaranja čestih buka ribe mijenjaju dosadašnja stajališta i traže mirnija područja, također zbog naglih promjena temperatura mora riba seli na nove lokacije i dublja mora. Uzeti ćemo za primjer Rivanjski kanal koji je obilovao raznom kvalitetnom ribom, a pogotovo zubacima, gofima, palamidama, danas gotovo je rijetkost da se na tom području može ponešto uhvatiti. Kanal je posebno opustošio zadnjih nekoliko godina od čestog ronjena čitavih ekipa sa kisikom kao i svakodnevnim prolaskom katamarana.
Zadnje godine zubace sam prvenstveno lovio oko brakova pa i na dubinama do 60m. Za vrijeme mrijesta negdje od 15.04. pa do 15.06. zubaci se grupiraju i dolazili su u plića mora i uže prolaze sa jakim korentima i ispod 15m dubine. Danas ih više na tim prostorima nema, a i zbog same rane visoke temperature mora koja ne odgovara mriještenju zubataca. Činjenica je da zadnjih nekoliko godina nema više u uvalama i plićacima ni gauna, manula, šaruna i ušata i sve zbog rane visoke temperature more koja također ne odgovara mrijestu i oplodnji. U tim uvjetima ove vrste ribe sele se i mrijeste u dubljim morima gdje zbog neodgovarajućeg visokog tlaka također nema oplodnje. Na cijelom Jadranu i Mediteranu stara mrjestilišta izumrla su zbog izgradnje hidrocentrala. Sada nama najbliži dokaz je Novigradsko more- rijeka Zrmanja, gdje je skoro potpuno nestao mrijest poznate novigradske papaline koja je u prošlosti hranila Zagreb, a zbog papaline u Novigradsko more dolazile su mnoge vrste dosta velikih riba, a pogotovo brancini koji su znali težiti i do 8 kg. U Jadranu počeo se je pojavljivati sve veći broj riba koje nisu do sada obitavale u Jadranu i to sve dolaskom tih riba iz toplijim mora.
Na kraju ne mogu završiti ovaj članak a da ne spomenem svog prijatelja najpopularnijeg i najuspješnijeg sportskog ribića panulom i udicom na Jadranu JOŠKA RADMANA,rodom iz otoka Šolte- Maslinice koji se od svoje rane mladosti bavio ribolovom. Ovdje posebno želim naglasiti i skrenuti pažnju mladima da ako se u
Budućnosti žele aktivnije baviti sportskim ribolovom da je upravo sada u mlađim danima
Vrijeme učenja i navika potrebnog znanja za budući uspješniji sportski ribolov ,i da im je mjesto u kaiću u prirodi na moru a sve manje u dimnim bučnim i zagušljivim a često potrošnim kafićima,već da izlaze na more u prirodu bez posebne buke ,na zrak pun kisika ,koji bistri mozak i pojačava cirkulaciju krvi u venama a time može se sa sigurnošću reći produžuje se životni vijek,bez obzira na same uspješne ili manje uspješne rezultate ulova ribe.
Također može nas zabrinjavati i činjenica da je veliki broj srednje dobi nakon domovinskog rata umirovljen bilo redovnim putem ,ali i veliki broj prisilnim zbog gubljenja svojih radnih mjesta sa dosta niskim mirovinama pa danas dosta skromno životare.
Sa sigurnošću mogu tvrditi da na samo Zadarskom području ima što manjh što većih čamaca preko 20.000 ,ali veliki broj ne izlazi na more pa i po nekoliko godina.Razlozi su višestruki od kojih ću spomenuti samo neke. Z a izlazak na kornate ili 10 do 15 milja na zapad od Zadra potrebno je potrošiti za ješku, gorivo i ostale potrebe dosta novca kojeg već rečeno nemaju,a i količine ribe koje bi eventualno mogli uhvatiti zadnjih godina ne pokrivaju ukupne troškove.
Kao jedino rješenje ostaje otići na ribarnicu i kupiti srdelu ili manulu jedino po pristupačnoj cijeni.
I na samom kraju bez obzira na sve gore opisno i izrečeno moja je želja a i preporuka kako mladima a tako i starijoj generaciji da više koriste pogodnosti prirode kako na kopnu tako i na moru . Prvenstveno zbog budućeg svog zdravlja , kao svih drugih pogodnosti koju nam sama priroda nudi. Velikom broju još ne oženjenih, da što je moguće prije pronađu svoju partnericu kojih ima dosta više negoli muškaraca i stupe bračne vode stare tradicije.
A zato postoji dosta poznata stara izreka : „ Bolje da se nije niti rodio ako iza sebe nije nasljednike ostavio „
I na samom kraju moram istaknuti činjenicu da na naš Jadran dolaze gosti iz nama i dalekih zemalja kako bi koristili njegove blagodati ,a mi domaći koje nam je more ispred nosa bez posebnih troškova to zanemarujemo i nedovoljno koristimo.
Mirko Stanić Trg dvorina br. 2 Ugljan 21. 08.2018 god.



Pogledano: 8304 puta