O podrijetlu imena Ugljan - Autor: Milivoj Mufa

O nazivu mjesta Ugljan pisalo je više autora, ali značajniji doprinos pripada akademiku dr. Petru Skoku kao i pokojnom župniku u Ugljanu 1933-1955. don Amosu - Rubiju Filipiju, dopisnom članu Hrvatske akademije.

Ime mjesta, odnosno otoka Ugljana, tumači se različito. Najveći je broj onih koji dokazuju da naziv potječe od imenice ulje te se neko vrijeme uvriježilo pogrešno pisanje Uljan, umjesto Ugljan.
Niti jedan hrvatski otok kao ni toponimi na njima nisu doboli naziv po navedenoj imenici, već po maslini, stablu od kojeg se ovaj produkt dobivao, a logično je da neki otok ili predio otoka dobije ime po onome šta se na njemu nalazi.
Tako postoji par otočića u Zadarskom arhipelagu po nazivom Maslinjak (kod Ista, u Kornatu kod Žuta i dva kod Pašmana), otočić kod Rave je Maslinovac, brdo nad Sutomišćicom Maslinjak, a uvala kod Veloga Iža Maslinčica. Na svim ovim lokalitetima rasla je ili raste maslina, a ulje je samo njen produkt koji se dobiva po kućama tj. uljarnama. Može se ovome dodati da u pulskoj luci postoji otočić Uljanik, no niti taj naziv ne dolazi od riječi ulje, već po riječi uljika, kako se tamo maslina od davnina naziva. Talijani su ga nazivali "Scoglio olivi", što je identično našem maslinjaku. Prema tome slijedi zaključak da niti Ugljan nije dobio ime po riječi ulje.
Postoje mišljenja da ime Ugljan dolazi od ugljen koji se na području mjesta Ugljana također pravio izgaranjem drveta vrijesa, ali takva proizvodnja nije bila karakteristična samo za Ugljan, već i za druge zadarske otoke te se i ovo mišljenje odbacuje. Zanimljivo je navesti naziv Furnaža (uvala između Ugljana i Lukorana), ovaj toponim nije nastao po peći za pravljenje ugljena već se u njima proizvodilo vapno. Naziv je latinskog podrijetla, a u spomenutoj uvalici vide se i danas tri velike stare vapnenice.
Neki ovoj raspravi pridodaju da bi naziv otoka mogao dolaziti od "ugljak", odnosno uljak, kako se još i danas na zadarskim otocima nazivaju pčelinje košnice. Točno je da na našim otocima ima pčelinjaka i dobre pčelinje paše, ali baš Ugljan čini u tome izuzetak jer na njemu slabo rastu kadulja i nema razvijeno pčelarstvo.
Ove navedene dvojbe riješio je dr. Petar Skok u svome dijelu "Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima" 1950. gdje dokazuje da ime Ugljan nije nastalo niti od jedne riječi ulje, niti uglju, kao niti po ugljiku, već znanstveno obrazlaže na povijesnim izvorima da naziv otoka treba tražiti u imenu rimkog posjednika Gelliusa koji je na području Ugljana imao svoj posjed.
Dr. Petar Skok ovako izvodi današnji naziv: od imena Galliusa nastao je naziv Gellianus, prema običaju da se mjesta označavaju imenom vlasnika. Kad su Hrvati naselili ove krajeve prilagodili su ovaj romanski izraz s nastavkom anus, duhu svoga jezika, te prema tome od Gellianus nastaje Gellian, analogno sličnim nazivima Lukoran, Pašman, Mrljan.
Jezična prilgodba ide dalje tako da ovaj naziv dobiva početno "u" od staroslavenskog izraza "va", koji na našem području u 13. stoljeću ide dalje pa prelazi u slovo "u". To je naime prijedlog kretanja na pitanje kamo. Primjerice ime otoka Unije kod Lošinja (u starim dokumentima je Nia), nastalo je U + Nia.
Prema tome dobivamo pojednostavljen Uglian. Preostaje objašnjenje slova "lj". No to se može dokazati time što jedini pismeni ljudi u doba, naši glagolaši, nisu imali slova "lj", već samo "l", koje se u narodu izgovaralo kao "lj". Eto vidimo kako je na jednostavan način od rimskog gellianus nastao današnji hrvatski naziv Ugljan, koji se u ovom obliku prvi puta susreće 1325., a Giljan zadnji put se javlja 1397. godine.

Pogledano: 2019 puta