Narodna nošnja muškaraca mjesta Ugljan - Autori: S. Crnošija i M. Strihić
NoÅ¡nja je imala i razlikovnu ulogu po kojoj se moga utvrditi indetitet otoÄana. Neki djelovi muÅ¡ke narodne noÅ¡nje kao npr. konÄana crvena kapa ima prototip u bronÄanoj ilirskoj kapi, zatim dugi ribarski ogrtaÄ (kaban) takoÄ‘er odgovara ilirskom.
NoÅ¡nja je imala i razlikovnu ulogu po kojoj se moga utvrditi indetitet otoÄana. Neki djelovi muÅ¡ke narodne noÅ¡nje kao npr. konÄana crvena kapa ima prototip u bronÄanoj ilirskoj kapi, zatim dugi ribarski ogrtaÄ (kaban) takoÄ‘er odgovara ilirskom.
MuÅ¡karci su ispod nosili bijele vunene majice (od ovÄje vune) koje su plele žene. Iznad tih majica nosile su se Å¡iroke bijele lanene koÅ¡ulje koje tada nisu imale ovratnik "kolet". Povrh toga dolazi krožat, istkan od sukna u tamno-plavoj ili boji. KopÄao se na prsima.
Gaće su i tada bile ravno Å¡ivane, a izraÄ‘ivale su se od sukna u crnoj i tamno-plavoj boji. Oko struka se omatao dugaÄki pojas od robe koji je tako priÄvršćivao gaće. Uglavnom je bio tamno-plave boje.
Na nogama su se nosile pletene vunene Äarape u bijeloj boji ili su bile "oÄrvljene" u tamnije tonove (crna, smeÄ‘a). Obuvali su opanke koje su izraÄ‘ivali od volovske kože koju bi predhodno osuÅ¡ili, a zatim bi ih kidali na uske prutiće koje su zvali "opute". Ti prutići bi se isprepletali i Å¡ili drvenom iglom tvoreći tako gornji dio opanaka. Äon je bio od tvrÄ‘e i deblje volovske kože. Na prednjem dijelu opanci su bili tek malo zavijeni prema naprijed. Nekoliko naÅ¡ih mjeÅ¡tana izraÄ‘ivalo je takve opanke (Pero Rogometić).
Na glavi se nosila od vune tkana crvena kapica s crnim obrubom i crnim resama koje su visile na zatiljku.
Za hladnije dane, a naroÄito za ribarenje iznad svega se nosio Å¡irok dugaÄak ogrtaÄ kaban sa kapuljaÄom i Å¡irokim rukavima koji sežu do lakta. U pojasu se uglavnom nije vezivao već je slobodno padao. RaÄ‘en je od debelog tkanog smeÄ‘eg sukna.
Ovakvu noÅ¡nju muÅ¡karci su nosili za radne dane, za blagdane kao i u sveÄanijim prilikama kad su muÅ¡karci igrali kola koja bi popratili pjesmom. MuÅ¡ka narodna noÅ¡nja gubi se prije ženske i prihvaća se tadaÅ¡nja gradska noÅ¡nja. Brže nestajanje noÅ¡nje na otocima uzrokovano je orijentcijom stanovniÅ¡tva na pomorstvo i trgovinu koje je omogućilo kontakt s drugim kulturama i viÅ¡i standard.
Napisano prema kazivanju Danijela Luštice i Marije Novoselić udove Ive.