Narodna nošnja muškaraca mjesta Ugljan - Autori: S. Crnošija i M. Strihić

Nošnja je imala i razlikovnu ulogu po kojoj se moga utvrditi indetitet otočana. Neki djelovi muške narodne nošnje kao npr. končana crvena kapa ima prototip u brončanoj ilirskoj kapi, zatim dugi ribarski ogrtač (kaban) također odgovara ilirskom.

Nošnja je imala i razlikovnu ulogu po kojoj se moga utvrditi indetitet otočana. Neki djelovi muške narodne nošnje kao npr. končana crvena kapa ima prototip u brončanoj ilirskoj kapi, zatim dugi ribarski ogrtač (kaban) također odgovara ilirskom.

Muškarci su ispod nosili bijele vunene majice (od ovčje vune) koje su plele žene. Iznad tih majica nosile su se široke bijele lanene košulje koje tada nisu imale ovratnik "kolet". Povrh toga dolazi krožat, istkan od sukna u tamno-plavoj ili boji. Kopčao se na prsima.

Gaće su i tada bile ravno šivane, a izrađivale su se od sukna u crnoj i tamno-plavoj boji. Oko struka se omatao dugački pojas od robe koji je tako pričvršćivao gaće. Uglavnom je bio tamno-plave boje.

Na nogama su se nosile pletene vunene čarape u bijeloj boji ili su bile "očrvljene" u tamnije tonove (crna, smeđa). Obuvali su opanke koje su izrađivali od volovske kože koju bi predhodno osušili, a zatim bi ih kidali na uske prutiće koje su zvali "opute". Ti prutići bi se isprepletali i šili drvenom iglom tvoreći tako gornji dio opanaka. Đon je bio od tvrđe i deblje volovske kože. Na prednjem dijelu opanci su bili tek malo zavijeni prema naprijed. Nekoliko naših mještana izrađivalo je takve opanke (Pero Rogometić).

Na glavi se nosila od vune tkana crvena kapica s crnim obrubom i crnim resama koje su visile na zatiljku.

Za hladnije dane, a naročito za ribarenje iznad svega se nosio širok dugačak ogrtač kaban sa kapuljačom i širokim rukavima koji sežu do lakta. U pojasu se uglavnom nije vezivao već je slobodno padao. Rađen je od debelog tkanog smeđeg sukna.

Ovakvu nošnju muškarci su nosili za radne dane, za blagdane kao i u svečanijim prilikama kad su muškarci igrali kola koja bi popratili pjesmom. Muška narodna nošnja gubi se prije ženske i prihvaća se tadašnja gradska nošnja. Brže nestajanje nošnje na otocima uzrokovano je orijentcijom stanovništva na pomorstvo i trgovinu koje je omogućilo kontakt s drugim kulturama i viši standard.

Napisano prema kazivanju Danijela Luštice i Marije Novoselić udove Ive.

Pogledano: 2208 puta